Nedavno sam vidio reklamu za nakit koja mi je privukla pažnju. Prodavali su blistavu ogrlicu sa križem – “Chocolate Diamonds u Vanilla GoldTM“ (čokoladni dijamanti u zlatnoj vanili). Za samo 1000 eura, kaže reklama, ova jedinstvena (tj. masovno proizvedena) ogrlica sa križem može biti vaša!

Ta eksplozija kapitalističkog umjeća prodaje mi je privukla pažnju, jer sam zadnje dvije godine proveo istražujući istoriju križa i promjenljivo značenje ovog moćnog simbola. Rezultat tog istraživanja i rada mog koautora Slavka Hadžića je izdat ovog novembra u knjizi naslovljenoj Križ na brdu: Osobna, istorijska i biblijska potraga za pravim značenjem kontroverznog simbola (Rabic, 2017). Dozvolite mi ukratko reći da je istorijsko značenje križa daleko od čokoladnih dijamanata u zlatnoj vanili.

“Riječ ‘križ’ treba biti uklonjena ne samo od osobe rimskog građanina nego i od njegovih misli, očiju i ušiju.”
– Cicero (106-43 B.C.)

Postojalo je razdoblje kada sama riječ križ nije bila prikladna za pristojne razgovore. Veliki rimski orator Cicero (106-43 BC) je rekao: “Riječ ‘križ’ treba biti uklonjena ne samo od osobe rimskog građanina nego i od njegovih misli, očiju i ušiju.” Rimski filozof Seneka (4 BC-65AD) je pojasnio zašto je riječ ‘križ’ tako odbojna: “Može li se itko naći ko bi radije nestajao u boli umirući dio po dio, ili ispuštajući život kap po kap, nego umrijeti odjednom? Može li itko biti voljan da ga privežu na prokleto drvo, odavno bolestan, već deformiran, natečen s ružnim ranama biča po ramenima i prsima uzdišući dah života usred dugotrajne agonije? Imao bi mnoge izgovore za umrijeti čak prije nego priđe križu.”

Križ kao psovka

Križ i raspeće je bila tako odbojna ideja da je čak korištena kao psovka i kletva. Kad biste bili rimski tinejdžer i željeli da uvijedite neprijatelja, mogli biste samo reći: “abi in malam crucem”, što prevodimo kao “idi i budi raspet”.

Stoga, možda razumijete moju reakciju na ogrlicu od ‘čokoladnih dijamanata i zlatne vanile’ nakon provođenja vremena sa Ciceronom i Senekom zadnih par godina i uviđanja istorijskog značenja križa. Kako je moguće da neizreciva kletva postane željeni nakit?

I danas postoje oni koji, poput Cicerona, smatraju da se križ ne može pominjati u pristojnim razgovorima, to je ideja koju je bolje ignorirati. U ovome moram izraziti svoje neslaganje sa Ciceronom (možda je to već i očigledno, pošto ovdje pišem o križu). Križ je previše moćan simbol da bi se ignorirao. Postoje oni koji bi, kako istorija i potvrđuje, koristili simbol križa kako bi podržali svoje loše nakane, i jedini način da se neutrališe njihov utjecaj je govoriti o istinskom značenju križa. S druge strane, križ je i moćan simbol za dobro.

Križ na brdu

U knjizi Križ na brdu, Slavko govori svoju priču odrastanja u Mostaru – bio je okorijeli ateista i član organiziranog kriminala. Gledajući unatrag, on može vidjeti kako bi mu život mogao završiti, da se nešto nije promijenilo – neki od ljudi s kojima je radio su bili uhapšeni ili ubijeni. Međutim, on je spoznao pravo značenje križa, te su se vrijednosti i prioriteti njegovog života transformirali. Ovo se dogodilo zbog toga što je križ više nego simbol, više nego prokletstvo, više od dijamantne ogrlice, to je mjesto povijesnog događaja koji je, prije 2000 godina promijenio svijet.

Ako vam se želite priduržiti u diskutiranju pravog značenja ovog kontroverznog simbola, možete ovdje preuzeti prva tri poglavlja. Kada to učinite, ulazite u izbor da dobijete i primjerak knjige.


Prijavite se
na e-mail listu

Primit ćete besplatno prva
tri poglavlja knjige Križ na Brdu.


Tagged with →  
Share →
%d bloggers like this: