Ne zgrćite sebi blago na zemlji, gdje ga moljac i rđa nagrizaju i gdje ga kradljivci potkapaju i kradu. Zgrćite sebi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni rđa ne nagrizaju i gdje kradljivci ne potkapaju niti kradu. Doista, gdje ti je blago, ondje će ti biti i srce. Matej 6, 19-21

Wallet

Ekonomija je jako jednostavana, da bi imali novaca trebamo više raditi ili manje trošiti. Realno, postoje situacije kada je normalno nemati novaca. Ekstremno teške životne situacije, poput rata, poplava dan nakon kupovine stana,  ili usljed neke tragedije u životu, poput gubitka voljene osobe koja je u isto vrijeme bila i glavni izvor prihoda u novcu itd.

Ali ako govorimo o situacijama u kojima se može učiniti više (nekima ni one najteže nisu prepreka) evo nekoliko razloga zašto nemamo novaca.

1.Više rada: „vrijeme je novac!“

Koliko sati radimo svaki dan? Kada bi to pitanje postavili na državnoj razini, možda bismo dobili odgovor da od svih zaposlenih ljudi u nekoj državi mozda manje od 50% onih zaposlenih odradi svojih 8 sati.

Postoje stvari koje troše naše vrijeme, a samim tim i naš novac. Činjenica da je vrijeme novac očituje se na dva načina.

Prvi je vrijeme koje provedemo radeći nešto neproduktivno direktno oduzima vrijeme (nekad i čisti novac) od rada koji se plaća.

Drugi način je kada odugovlačimo sa odlukom da nešto započnemo, pa neki dobar posao krenemo tek za 2 godine, i shvatimo da je vrijeme odugovlačenja bilo izgubljeni novac.

O poslu treba razmišljati ne samo na način da poslodavac plaća naše usluge ili sposobnosti, jer zapravo se plaća i vrijeme koje ulažemo tu gdje smo fizički prisutni, jer nismo s obitelji ili u razonodi. Neki poslovi oduzmu svo naše vrijeme, ali nisu dovoljna kompezacija za naše troškove, te nas vode ka tome da nikada nemamo novaca.

Jednostavno, ako radite za minimalac od 450 KM, a vozite se do posla sa dvolitarskim GTI benzincem koji se kvari „250 KM mjesečno“ onda je bolje promjeniti posao, jer osim radnog staža nema ostataka za jelo i režije.

Znam da je situacija u zemlji teška vezano za posao, ali predan rad kada ima posla, otvara mogućnosti za napredak i kontinuitet primanja, a u slučaju nedostatka istog traženje posla 8 sati dnevno je moj slijedeći prijedlog, ili kako kažu „ako nemaš posla neka ti posao bude da ga nadješ!“.

2. Manje trošenja: „ma to je minimalizam!“

Postoji pokret u svijetu koji nazivaju minimalizmom, ili „više života, manje stvari“. Teško je u malo riječi opisati koncept ali u osnovi ropstvo neosnovanom trošenju novca ima svoj ciklus: radimo naporno, odričemo se mnogo čega, nikad nismo kući, da bi zaradili novac i kupili stvari koje ne trebamo i završili na tome da nikad nemamo novca (u nama željenim količinama).

Ako bi smo napravili malu analizu, mnoge stvari koje zbilja ne trebamo kupujemo za utjehu ili nepromišljeno. Malo se razmišlja o tome što stvarno volimo. Primjer, kupit ću sebi pizzu i fast food umjesto da kuham kući, a to je zato jer nemam vremena, ili mi je svejedno hoću li biti zdrav i vitak ili debeo i s kolestelorima i trigliceridima u crvenoj zoni. Nemam vremena jer puno radim, a s druge strane se ubijam. Nema logike.

Ako volim imati prijatelje, dvije kugle sladoleda, 2 kafe ili karta za kino bit će primjer izbora. Ako volim sebe, onda ću naći i vrijeme za sebe (ko nema vrijeme za sebe, nema ni za druge, dugoročno ako se ubijam ni oni nemaju mene itd.).

Možda je vrijeme da prestanemo kupovati jos jednu majicu za ljeto, ili jos jedne cipele, ili da prestanemo kupovati hranu dok ne ispraznimo sve zalihe (umjesto da se kvari nagomilano ili istekne rok valjanosti). Držimo se onoga što volimo, trošimo na to, planirajmo strateški.

Ne zaboravite siromahe oko sebe, roditelje ili prijatelje bez posla. To je dobro uložen novac i automatski uključuje potrebne ljudske odnose.
Nisam guru za financije, ali nadam se da pomaže. Meni jeste. Sretno dok googlate za sličnim savjetima.

Tagged with →  
Share →
%d bloggers like this: